Toplinski stres kod svinja

Toplinski stres kod svinja

U današnje vrijeme toplotni stres pravi velike ekonomske štete u svinjogojskoj proizvodnji. Fokus u genetici već je dugi niz godina usmjeren na povećanje performansi umjesto na otpornost životinja i prilagodbu različitim stresovima. Predstoji nam izazov kako sve to svesti u optimalne uvjete, a da budu i financijski isplativi.

Toplinski stres nije samo ekološki problem. Izazov toplinskog stresa je složen i najbolji način za njegovo rješavanje jeste traženje niza rešenja, a ne samo jednog. Toplinski stres je vrlo važan čimbenik koji treba uzeti u obzir u samom ciklusu svinjogojske proizvodnje. Preci svinja, divlje svinje, evoluirale su u prirodnom okruženju sa bujnom vegetacijom gdje su bile malo izložene. Sustav za gubljenje topline koji su razvile je traženje sjenovitog i prohladnog područja, vlaženje tijela vodom i blatom kako bi se isparavanjem izgubila toplina i  dahtanjem. S obzirom da nisu evoluirale na otvorenom i vrlo izloženim područjima, nisu imale potrebu za znojenjem i razvile su relativno mala pluća. Proizvodnja svinja u svijetu uglavnom se nalazi u područjima gdje je temperatura okoline viša od toplinske udobnosti ili termo neutralne temperature svinja. Izlaganje svinja visokim temperaturama okoline uzrokuje toplinski stres, koji mijenja njihovo ponašanje, fiziologiju i metabolizam kako bi se očuvala homeostaza. Najuočljivije promjene izazvane toplinskim stresom kod svinja uključuju smanjenje dobrovoljnog unosa hrane i vode, povećanje tjelesne temperature, ubrzano disanje ili dahtanje, bočno ležanje rastegnuto na podu. Posljedica dobrovoljnog smanjenog unosa hrane uslijed toplotnog stresa je povećanje tjelesne temperature i ubrzavanje protoka krvi. Kao mehanizam za odvođenje topline, tijelo povećava protok krvi prema periferiji, ali smanjuje opskrbu kisika i hranjivih tvari u tkivima u probavnom traktu, što uzrokuje oksidativni stres u crijevnom epitelu. Kombinacija hipoksije, nedostatka hranjivih sastojaka i oksidativnog stresa dovodi do povećanja odumiranja stanica crijevnih resica, što rezultira smanjenjem veličine i oštećenjem crijevnog epitela. Sve skupa ima za posljedicu smanjenje resorpcije hranjivih tvari, a kao takva smanjenje prirasta kod svinja. Ubrzanim disanjem ili dahtanjem svinje se na direktan način oslobađaju vrućeg zraka kroz usta. Ležanjem bočno rastegnuto na podu svinje povećavaju kontakt tijela sa podlogom i na taj način se oslobađaju viška topline. Svinja od 80 kg u normalnim uvjetima zauzima prostor u stojećem položaju ili u ležećem položaju grudne kosti manji od pola kvadratnog metra, dok je u bočnom ležećem položaju zauzima površinu od oko jednog četvornog metra. To znači da, u uvjetima toplinskog stresa, životinjama treba više prostora samo za ležanje i gubljenje temperature. Drugim riječima, 0,60 m2 propisanih zakonom za životinju od 80 kg može savršeno raditi zimi, ali ljeti uzrokuje ozbiljne probleme u konkurenciji za prostor unutar samog boksa. Sam toplinski stres se ne može u potpunosti izbjeći i zato nam je za cilj maksimalno ga moguće smanjiti. Načini na koje možemo smanjiti toplinski stres su osiguravanje dovoljno prostora za svaku svinju, hranjenje obavljati tijekom hladnijeg dijela dana, osigurati dovoljno sveže i hladne vode za piće, premještanje i transport činiti u ranim jutarnjim satima. Ubrzati protok zraka putem ventilacije. Očito je da će sustav ventilacije uvijek pomoći. Lagani vjetrić može smanjiti njihovu prividnu tjelesnu temperaturu za nekoliko stupnjeva, jer vrući zrak oko životinje zamjenjuje hladnijim zrakom. Tu moramo paziti da strujanje zraka ide iznad životinja, a ne direktno na njih. Ugradnja cooling sistema za hlađenje (sprinkler ili chill-er). Važno je napomenuti da relativna vlažnost mora biti niska kako bi se pogodovalo gubitku topline isparavanjem. Pravilo za gubljenje topline je jednostavno: suh okoliš i mokre životinje. Okružje zasićeno vodom, koje više ne može prihvatiti i stoga ne dopušta isparavanje, najgora je stvar koja se može dogoditi životinji koja pati od toplinskog stresa. Prilagođena hranidba tijekom stresa. Razgradnjom proteina i fermentacijom vlakana u debelom crijevu se generira toplota što nepovoljno utječe kod toplotnog stresa. Smanjenjem ukupnog proteina i korištenjem već fermentabilnih vlakana, smanjujemo oslobađanje toplote i samim tim utječemo na konzumaciju hrane kod svinja pod utjecajem toplotnog stresa.

Farm management - iskustva naših stručnjaka i istraživanja za maksimalnu učinkovitost vaše proizvodnje

Kontaktirajte našeg savjetnika i saznajte sve što trebate učiniti kako biste unaprijedili učinkovitost i napravili značajne uštede.

Više informacija
Želite li distribuirati ili prodavati Fanon proizvode?

Postanite naš suradnik na principu franšize uz potpunu logističku i stručnu podršku. Više o suradnji

FANONSAVJETNIK -------------- VELIKI KUPCI DISTRIBUCIJE FRANŠIZE

Ove web stranice koriste kolačiće kako bi poboljšale Vaše korisničko iskustvo i vodile analitiku o posjećenosti.
Saznaj više...

U redu Izbriši kolačiće